Pančevci u Tamišu ubeđeni da su videli DŽINOVSKOG PACOVA, drugi viču da je dabar ili vidra, ali evo o kojoj životinji je reč (VIDEO)

VestiDruštvo

Nutrija u Tamišu: Pančevci ubeđeni da su videli džinovskog pacova, drugi viču da je dabar ili vidra

Pančevci u Tamišu ubeđeni da su videli DŽINOVSKOG PACOVA, drugi viču da je dabar ili vidra, ali evo o kojoj životinji je reč (VIDEO)

Da različite vrste ribe nisu jedini stanovnici koji žive u Tamišu kod Pančeva, najbolje znaju lokalni pecaroši i vlasnici plovnih vozila i objekata, koji s vremena na vreme viđaju i poneku vodenu zmiju u reci. Ipak, susret sa krznenim glodarom nalik na ogromnog pacova za prolaznike i kupače još je retkost pa se iznenade, a neretko i uplaše kada vide kako izgleda i kojom brzinom roni pod vodom.

Slušaj vest
0:00/
0:00
Foto: Petar Dimitrijević / Ringier
.

Oni koji su ovu vrstu nedavno sretali na obali Tamiša, posumnjali su da je reč o vidri, dabru ili dobro uhranjenom pacovu i – nisu bili daleko od istine. Vodeni pacovi koje viđaju Pančevci zapravo su nutrije, južnoamerički glodari koji zdepastim telom, dugačkim, dlakavim repom i kratkim nogama zaista podsećaju na pacove. Doduše džinvoske.

Blic preporučuje

Čovek kraj kuće našao neobičnu životinju i niko nije znao o čemu je reč, a onda je dobio odgovor: “RATOBORNA JE i neustrašiva!”

REKA TAMIŠ KRVAVA: Uginule ribe plivaju u vodi, čuvar reke krivi ribolovce! (FOTO)

Ako idete na more u Ulcinj možda vam se posreći pa prisustvujete ovom PRELEPOM FENOMENU! (VIDEO)

Jedan od pripadnika ove vrste nedavno je i snimljen na Tamišu i objavljen na stranici “Zdravo Pančevo”, baš u trenutku dok se nedaleko od obale kupao, umivao i uživao u plićaku.

www.instagram.com

Nutrija prirodno nastanjuje teritoriju Južne Amerike, ali je u Evropu dospela početkom 20. veka. U Srbiji je prvi put zabeležena pre oko 50 godina, a danas se može naći u Podunavlju, na ušću Velike Morave, Mlave i Peka u Dunav, a sporadično i duž Tise.

Nutrije, poznate kao dobri plivači, inače naseljavaju reke, jezera, bare i pobarena područja sa dosta priobalne vegetacije, gde prave skloništa kopajući kanale. Žive u malim kolonijama i najaktivnije su u sumrak i zoru, kao i pred svitanje, dok je u mirnijim staništima gde nemaju predatora, njihova aktivnost primećena tokom celog dana.

Ova vrsta je kratkog životnog veka i u prirodi retko doživi tri godine. Svuda u Evropi se smatra invazivnom i predstavlja potencijalnu opasnost po autohtone vrste, kao i po čoveka, jer može da nosi brojne bolesti poput leptospiroze, salmoneloze, pasteroloze, botulizma…

Visited 2 times, 1 visit(s) today